Sindrom hroničnog umora

Sindrom hroničnog umora

Bolest koja pogađa sve više ljudi, a uzroci su i dalje nepoznati je sindrom hroničnog umora. Obolele često kritikuju da preteruju u naglašavanju simptoma i da je određena doza umora logična posledica užurbanog stila života, nedostatka sna i previše stresa. Kako hroničan umor razlikovati od običnog?

Iza umora se može skrivati konkretna bolest

Pre dijagnoze sindroma hroničnog umora treba odbaciti sumnju da se možda radi o nekoj konkretnoj bolesti, a kao najčešći uzroci se navode anemija i nizak krvni pritisak. Možda se radi i o hormonskoj neravnoteži i nesposobnosti tela da održava nivo šećera u krvi stabilnim, a i neke alergije na hranu poput osetljivosti na gluten mogu simulirati simptome sindroma.

Takođe, ljudi s poremećajima spavanja poput apneje mogu razviti simptome hroničnog umora, a zapravo je reč o nedovoljnoj količini sna.

Žene i muškarci sa stalnim osećajem umora treba da prekontrolišu šećer u krvi, hormone tiroide, polne hormone i urade kompletnu krvnu sliku da bi se isključili drugi mogući uzroci.

Test pitanja koja mogu pomoći da ustanovite da li imate sindrom hroničnog umora:

  • Posle osam sati sna teško ustajete i osećate se umorno.
  • Osećate bol u mišićima bez prethodne fizičke aktivnosti.
  • Otiču vam zglobovi uz pojavu crvenila.
  • Imate česte tupe glavobolje uz pojavu vrtoglavice.
  • Imate teškoće u koncentraciji.
  • Imate povećanu osetljivost na buku ili svetlo.
  • Pretežno izgledate bledo, odnosno govore vam da izgledate umorno ili bolesno.
  • Temperatura tela je niža od 36,5 Celzijusa.
  • Stopala i dlanovi su vam najčešće hladni.
  • Često osećate lupanje srca.
  • Pojačano se znojite.
  • Često zaboravljate šta ste počeli da pričate ili kako se zovu stvari koje svakodnevno koristite.

Uzroci hroničnog umora

Faktori rizika kod sindroma hroničnog umora su:

  • Stres – emocionalna trauma je ocenjena kao jedan od okidača
  • Pol – češći je kod žena
  • Starosna dob – najčešće se javlja u 40im

Komplikacije kod sindroma hroničnog umora

  • Depresija
  • Izolovanost od prijatelja i posla
  • Fibromialgija

Valerijan biljne kapi  sadrže iridoidne monoterpene – valepotrijate do 2%, etarsko ulje do 1%, alkaloide, seskviterpenske ketone i kiseline, tanine i skrob. Delovanje aktivnih supstanci provereno deluju umirujuće, kod napetosti i nervoze i kod težih oblika nesanice.