Nesanica i depresija

nesanica i depresija

Nesanica je vrlo raširen problem i jedan od najčešćih poremećaja spavanja. Razlikujemo privremenu, ponavljajuću i stalnu nesanicu, a sve tri utiču na umanjivanje kvaliteta života.

Tako nesanica može da prouzrokuje ili pojača depresiju i psihičke probleme. Opasna posledica nesanice je i dnevni umor koji ne samo da negativno utiče na svakodnevnicu, nego je često i uzrok za nastanak saobraćajne nesreće.
Pre svega hrkanje povezano sa prestajanjem disanja može biti uzrok za povećavanje krvnog pritiska ili problema u radu srca.

Nesanica može biti privremena ili hronična. Gotovo svako ima povremene besane noći, možda zbog stresa, žgaravice ili pijenja previše kofeina ili alkohola. Koliko sna je dovoljno diskutabilno je i nije tačno određeno. Iako je 7 sati sna opšti prosek, nekim ljudima je dovoljno 4 ili 5 sati sna, dok drugi trebaju 9 ili 10 sati noćnog sna.

SIMPTOMI

Od nesanice obolevaju i muškarci i žene nezavisno o dobi, iako se čini da je više uobičajena kod žena (pogotovo nakon menopauze) i kod starijih ljudi. Sposobnost spavanja, više nego potreba za snom, opada sa starenjem.
Opšti simptomi nesanice se razlikuju od pojedinca do pojedinca, ali su lako uočljivi, a neki od njih mogu biti:

  • Nemogućnost dovoljnog spavanja noću
  • Teškoće prilikom uspavljivanja
  • Buđenje tokom noći
  • Dnevni umor ili pospanost
  • Razdražljivost tokom dana

UZROCI NESANICE

Određena stanja kao što su stres, nervoza, medicinski problem ili uzimanje određenih lekova, mogu biti pojedini od uzroka nesanice. Prolazna i povremena nesanica obično se pojavljuju kod ljudi koji su privremeno izloženi nekom od sledećih faktora:

  • Stres
  • Buka u okolini
  • Ekstremne temperature
  • Promene okruženja
  • Promene u ritmu spavanja i budnosti
  • Nuspojave lekova

Hronična nesanica je kompleksnija i često je rezultat kombinacije faktora, koji imaju u pozadini fizičke i mentalne poremećaje. Jedan od najčešćih uzroka hronične nesanice je depresija. Druge bolesti koje za posledicu mogu imati nesanicu uključuju artritis, bolesti bubrega, srčane bolesti, astmu, narkolepsiju, sindrom nemirnih nogu, Parkinsonovu bolest, pojačan rad štitne žlezde.

Međutim, neki oblici ponašanja mogu pogodovati razvoju hronične nesanice:

  • Očekivanje teškoća kod spavanja i briga zbog toga
  • Konzumiranje preteranih količina kofeina
  • Pijenje alkohola pre spavanja
  • Pušenje cigareta pre spavanja
  • Preterano dremanje popodne ili predveče
  • Povremeno ili stalno narušavanje rasporeda spavanja i buđenja

DIJAGNOZA

Nesanicu je ponekad teško dijagnostifikovati zbog njene delimično subjektivne prirode. Neki obrasci spavanja i stepeni dnevnog umora za neke ljude predstavljaju simptome nesanice dok ih drugi tako ne doživljavaju. U proceni kvaliteta i količine sna pacijenta doktor se služi razgovorom sa pacijentom, odnosno partnerom. Od pomoći može biti i „dnevnik spavanja“ u koji pacijent opisuje karakteristike spavanja.

LEČENJE

Prolazna i povremena nesanica najčešće ne zahtevaju lečenje budući da epizode traju samo par dana. Na primer, ako je nesanica nastala zbog premoštenja vremenskih razlika biološki sat osobe će se s vremenom vratiti u normalu. Ipak, neki ljudi koji pate od dnevne pospanosti i imaju problema sa obavljanjem svakodnevnih aktivnosti kao rezultat nesanice, korištenjem kratkodelujućih tableta za spavanje mogu poboljšati san i budnost sledećeg dana.

Lečenje hronične nesanice se sastoji od:

  • Otkrivanja i lečenja potencijalnih medicinskih ili psiholoških problema koji uzrokuju nesanicu
  • Identifikovanja i sprečavanja (reduciranja) oblika ponašanja koja mogu pogoršati ili izazvati nesanicu
  • Propisivanja tableta za spavanje. Dugoročno korištenje tableta za spavanje kod hronične nesanice je upitno.

Pacijent koji uzima tablete za spavanje treba biti pod nadzorom lekara, da bi se procenila efikasnost i pratile nuspojave. Uopšteno, ovi lekovi se prepisuju u najmanjoj dozi i najkraćem mogućem trajanju koje je potrebno da se reše problemi povezani sa spavanjem. Prekidanje lečenja nekim od lekova iz ove grupe mora biti postepeno, jer bi nagli prekid uzimanja leka mogao uzrokovati ponovu pojavu simptoma.

Primene nekih tehnika kojima se može poboljšati san:

Opuštajuće tehnike

Postoje brojni relaksacijski postupci koji međutim, obično zahtevaju puno vežbe da bi se njima postiglo efikasno opuštanje.

Restrikcija sna

Neki ljudi koji pate od nesanice provode previše vremena u krevetu neuspešno pokušavajući zaspati. Njima može koristiti program restrikcije sna koji isprva dopušta samo nekoliko sati sna tokom noći. Postepeno vreme se povećava, sve dok se ne postigne adekvatan noćni san.

Promena navika (dekondicioniranje)

Ovom se tehnikom nastoji promeniti navike u svezi sa spavanjem kod osobe koja pati od nesanice. Osobi se obično savetuje da ide u krevet samo kada je pospana. Ako ne može zaspati, osobi se preporučuje da se digne iz kreveta i ostane budna dok ne postane pospana i tek onda se vrati u krevet. Za vrijeme tog procesa, osoba treba izbegavati popodnevne dremke, buditi se i ići u krevet svaki dan u isto vreme. S vremenom će se stvoriti navika povezivanja određenog vremena i mesta sa spavanjem.

PREPORUKE ZA DOBAR SAN

  • dobro prozračena spavaća sobu, nespavanje u toploj prostoriji
  • ne jesti tešku hranu ili pića koja stimulišu barem dva sata pre odlaska u krevet
  • ne ići u krevet napet ili ljut, s nagomilanim problemima
  • ne raditi na računaru neposredno pre spavanja, jer previše svetla smanjuje količinu melatonina – hormona, koji je neophodan za san
  • opustiti se pre odlaska u krevet – slušanjem lagane muzike, čitanjem lepe knjige, ugodnim razgovorom
  • preporučuje se popiti topli napitak (biljni čaj), uzeti kašiku meda